Aditivi i lakovi za ulje
-
WN 500ML LIQ FNE DET MDM V1
Winsor&Newton3400 din.
-
WN 75ML LIQ LT GEL MDM V1
Winsor&Newton1053 din.
-
WN 75ML LIQ FNE DET MDM V1
Winsor&Newton1053 din.
-
WN ART OIL ADD 250ML PIC CLNV1
Winsor&Newton2447 din.
-
WN ART OIL ADD 250ML RET VARV1
Winsor&Newton2183 din.
-
WN ART OIL ADD 75ML WHIT SPTV3
Winsor&Newton764 din.
-
WN AWMOC 75ML LINSD OIL V1
Winsor&Newton1167 din.
-
WN MOA 75ML MATT VARN V1
Winsor&Newton1074 din.
-
WN OIL ADD 250ML LIQUIN V2
2620 din.
-
WN OIL ADD 500ML LIQUIN V2
4586 din.
-
WN OIL ADD 75ML BRUSH CLEAN V1
Winsor&Newton951 din.
-
WN OIL ADD 75ML DAMMAR VAR V3
Winsor&Newton1144 din.
-
WN OIL ADD 75ML LIN OIL STNDV1
Winsor&Newton977 din.
-
WN OIL ADD 75ML LIQUIN V3
Winsor&Newton1053 din.
-
WN OMV 1LTRE ART WHIT SP V1
Winsor&Newton1853 din.
-
WN OMV 1LTRE LIQUIN V1
Winsor&Newton6365 din.
-
WN OMV 200ML OLEOPASTO V1
Winsor&Newton3942 din.
-
WN OMV 75ML DIST TURPS V1
Winsor&Newton868 din.
-
WN OMV 75ML ART WHIT SPT V1
Winsor&Newton557 din.
-
WN POP OIL DRYING 75ML
Winsor&Newton1311 din.
ULJA
Ulja koja se koriste za pripremu uljane boje su biljnog porekla. Podela je na sušiva (laneno,orahovo, makovo), polusušiva (pamučno, sojino i suncokretovo) i nesušiva ulja (ricinusovo imaslinovo).
Sušiva ulja premazana u tankom sloju na neupojnu podlogu u kraćem vremenskom periodu ostvaruju čvrst i elastičan film. Polusušiva tek posle dužeg vremena daju film koji može omekšati pod određenim uslovima. Nesušiva ulja nikada ne otvrdnu.
Više temperature i suv vazduh pomažu sušenje, hladnoća i vlaga vrše suprotno dejstvo, a u oba slučaja postojanost premaza je ugrožena. Duže izlaganje dejstvu sunčeve svetlosti takođe izaziva neželjene efekte: krtost i pucanje filma.
Sušenje usporavaju neki pigmenti. Metalne soli ubrzavaju proces otvrdnjavanja.
Osušeno ulje je povećalo težinu i volumen i postalo nerastvorljivo u terpentinu, petroleju i mnogim drugim rastvaračima.
Sušiva ulja premazana u tankom sloju na neupojnu podlogu u kraćem vremenskom periodu ostvaruju čvrst i elastičan film. Polusušiva tek posle dužeg vremena daju film koji može omekšati pod određenim uslovima. Nesušiva ulja nikada ne otvrdnu.
Više temperature i suv vazduh pomažu sušenje, hladnoća i vlaga vrše suprotno dejstvo, a u oba slučaja postojanost premaza je ugrožena. Duže izlaganje dejstvu sunčeve svetlosti takođe izaziva neželjene efekte: krtost i pucanje filma.
Sušenje usporavaju neki pigmenti. Metalne soli ubrzavaju proces otvrdnjavanja.
Osušeno ulje je povećalo težinu i volumen i postalo nerastvorljivo u terpentinu, petroleju i mnogim drugim rastvaračima.
MEDIJUMI
Medijum uključuje sve kombinacije sastojaka koji se mogu dodati boji ili mešati sa njom. Uopšteno govoreći, medijum menja konzistenciju boje čineći je razmazivom i prilagodljivom za individualne potrebe. Uz pomoć medijuma boja se može brže ili sporije sušiti, a slojevi mogu biti gušći ili ređi.
Veziva koja se koriste za pripremu medijuma su: ulja, ugušćena ulja, smole, balzami, voskovi irastvarači.
Najjednostavniji medijum za razređivanje uljane boje je samo terpentin, ali dolazi do matiranja boje (mrtvilo boje). Velika količina terpentina oslabljuje vezivo i oštećuje preparaturu, pa ulje prodire u platno. Određeni sjaj daće dodatak smole.
Ulja i smole nisu najbolji medijumi kad su jedini u sastavu medijuma. Njihove mešavine uz dodatak rastvarača su kvalitetniji medijumi. Prevelika količina ulja u medijumu usporava sušenje i dovodi do žućenja, tamnjenja boja, pa se dodaje štand ulje (ugušćeno ulje) umesto dela lanenog ulja. Velika količina smola i balzama takođe dovodi do tamnjenja. Balzami uljanoj boji daju specifičan sjaj, plastičnost, utapanje jedne boje u drugu ali usporavaju sušenje. Velika količina sikativa može da prouzrokuje tamnjenje i pucanje slojeva. Sikativi se dodaju medijimima jedino kad se slika tankim slojevima, koji se suše brzo i kompaktno. Dodatak sikativa u deblje premaze može izazvati pucanje boje jer se ona suši mnogo brže na površini nego u unutrašnjosti.
Medijumi često služe da se “osveži” odavno započeta uljana slika na kojoj se želi nastaviti slikanje, ili mesta koja su već matirala. Mnogim slikarima medijum služi i kao privremeni firnis, kojim se završena slika premaže da bi dobila malo sjaja.
Veziva koja se koriste za pripremu medijuma su: ulja, ugušćena ulja, smole, balzami, voskovi irastvarači.
Najjednostavniji medijum za razređivanje uljane boje je samo terpentin, ali dolazi do matiranja boje (mrtvilo boje). Velika količina terpentina oslabljuje vezivo i oštećuje preparaturu, pa ulje prodire u platno. Određeni sjaj daće dodatak smole.
Ulja i smole nisu najbolji medijumi kad su jedini u sastavu medijuma. Njihove mešavine uz dodatak rastvarača su kvalitetniji medijumi. Prevelika količina ulja u medijumu usporava sušenje i dovodi do žućenja, tamnjenja boja, pa se dodaje štand ulje (ugušćeno ulje) umesto dela lanenog ulja. Velika količina smola i balzama takođe dovodi do tamnjenja. Balzami uljanoj boji daju specifičan sjaj, plastičnost, utapanje jedne boje u drugu ali usporavaju sušenje. Velika količina sikativa može da prouzrokuje tamnjenje i pucanje slojeva. Sikativi se dodaju medijimima jedino kad se slika tankim slojevima, koji se suše brzo i kompaktno. Dodatak sikativa u deblje premaze može izazvati pucanje boje jer se ona suši mnogo brže na površini nego u unutrašnjosti.
Medijumi često služe da se “osveži” odavno započeta uljana slika na kojoj se želi nastaviti slikanje, ili mesta koja su već matirala. Mnogim slikarima medijum služi i kao privremeni firnis, kojim se završena slika premaže da bi dobila malo sjaja.
LAKOVI
Saznajte više o završnim lakovima OVDE.
Vernissage na francuskom – premaz firnisom, u osnovi znači lakiranje gotove slike, a u prenesenom značenju: otvaranje izložbe (slike su često lakirane pre samog čina izlaganja). Lakovi služe za zaštitu završene slike i zato moraju biti otporni prema razarajućim gasovima i vlažnosti. Važna osobina lakova je da se mogu lako ukloniti u slučaju konzervacije i restauriracije slike.
Stari majstori su za pripremu lakova najčešće koristili rastvore mekih smola u masnim i eteričnim uljima. Neke vrste ovih lakova koriste se i danas.
Najkvalitetnija prirodna smola koja se preporučuje za lakiranje je damar, manje tamni od mastiksa a rastvara se u terpentinskom ulju i white spiritu.
Balzami se koriste ako su dobrog kvaliteta, mada češće za međulakiranje.
Danas su u upotrebi i veštačke smole ali su one topive u jakim rastvaračima. Razlikuje se AW2 HARZ (smola) koja se rastvara u terpentinu i white spiritu pa se uspešno kombinuje sa prirodnim smolama.
Voštana pasta se odavno koristi u ove svrhe zbog karakterističnog svilenog mat “sjaja”. Najčešće se koriste svetlije vrsta pčelinjeg voska, ili sa parafinom i karnauba voskom, dok veštački voskovi ređe.
Smolno-voštani firnisi se mogu nanositi u bilo kojoj međusobnoj kombinaciji.
Stari majstori su za pripremu lakova najčešće koristili rastvore mekih smola u masnim i eteričnim uljima. Neke vrste ovih lakova koriste se i danas.
Najkvalitetnija prirodna smola koja se preporučuje za lakiranje je damar, manje tamni od mastiksa a rastvara se u terpentinskom ulju i white spiritu.
Balzami se koriste ako su dobrog kvaliteta, mada češće za međulakiranje.
Danas su u upotrebi i veštačke smole ali su one topive u jakim rastvaračima. Razlikuje se AW2 HARZ (smola) koja se rastvara u terpentinu i white spiritu pa se uspešno kombinuje sa prirodnim smolama.
Voštana pasta se odavno koristi u ove svrhe zbog karakterističnog svilenog mat “sjaja”. Najčešće se koriste svetlije vrsta pčelinjeg voska, ili sa parafinom i karnauba voskom, dok veštački voskovi ređe.
Smolno-voštani firnisi se mogu nanositi u bilo kojoj međusobnoj kombinaciji.